Tlacotalpan
Tlacotalpan (nahuatl: Tla’cotlālpan, što znači „mjesto podijeljeno vodama”) je grad i istoimena općina priobalju središnjeg planinskog dijela meksičke savezne države Veracruz. Nalazi se oko 90 km od grada Veracruza i 203 kilometara južno od glavnog grada države Veracruz, Xalapa, te graniči s općinom Alvarado na sjeveru, Acula i Amatitlán na zapadu, Lerdo de Tejada na istoku, te Joseph Azueta, Santiago Tuxtla i Islom na jugu.
Središnji trg Zocalo u Tlacotalpanu
Spomenik u parku Hidalgo Tlacotalpan je prije dolaska Španjolaca pripadao Astecima, i vjerojatno je njegovo naselje Tochtepec, sa stanovnicima koji su govorili nahuatl jezikom, osvojio vladar Axayacatl.
Prvi europski posjetilac bio je Juan de Grijalva u lipnju 1518., a osvojio ga je Gonzalo de Sandoval 1521. godine. Nakon kratkog vremena u posjedu encomendera grad je 1541. godine postao izravno vlasništvo španjolske krune kojim se upravljalo iz novoosnovanog glavnog grada, Vera Cruza. U 17. stoljeću su ga napali i spalili filibusteri (paravojne snage iz SAD-a koje su pokušavale izvesti pobune u Latinskoj Americi).
Današnji izgled grada datira nakon razornih požara 1788. i 1790. godine, nakon čega su sve kuće sagrađene opekom i kamenom, pokrivene crijepom, te odvojene širokim ulicama s drvoredima.
God. 1847., naselje je službeno priznato kao San Cristóbal Tlacotalpan, a 1862. su ga okupirali Francuzi. Dana 9. svibnja 1865. godine, Tlacotalpan je dobio status grada i sjedišta istoimene provincijske države. Tijekom pobune koju je vodio Porfirio Díaz Mori 1862. godine, grad se zvao Tlacotalpan de Porfirio Díaz, no ime mu je promijenjeno odmah po ugušenju revolucije. Tijekom Meksičke revolucije, Tlacotalpan je bio sjedište Španjolske vojske, a nakon osamostaljenja Meksika ovdje je osnovana Pomorska škola.
U ranom 20. stoljeću je gospodarstvo grada, koje se temeljilo na riječnoj plovodbi, naglo opalo nakon što je osnovana željeznica na prevlaci.
Središnji trg Zocalo u Tlacotalpanu
Spomenik u parku Hidalgo Tlacotalpan je prije dolaska Španjolaca pripadao Astecima, i vjerojatno je njegovo naselje Tochtepec, sa stanovnicima koji su govorili nahuatl jezikom, osvojio vladar Axayacatl.
Prvi europski posjetilac bio je Juan de Grijalva u lipnju 1518., a osvojio ga je Gonzalo de Sandoval 1521. godine. Nakon kratkog vremena u posjedu encomendera grad je 1541. godine postao izravno vlasništvo španjolske krune kojim se upravljalo iz novoosnovanog glavnog grada, Vera Cruza. U 17. stoljeću su ga napali i spalili filibusteri (paravojne snage iz SAD-a koje su pokušavale izvesti pobune u Latinskoj Americi).
Današnji izgled grada datira nakon razornih požara 1788. i 1790. godine, nakon čega su sve kuće sagrađene opekom i kamenom, pokrivene crijepom, te odvojene širokim ulicama s drvoredima.
God. 1847., naselje je službeno priznato kao San Cristóbal Tlacotalpan, a 1862. su ga okupirali Francuzi. Dana 9. svibnja 1865. godine, Tlacotalpan je dobio status grada i sjedišta istoimene provincijske države. Tijekom pobune koju je vodio Porfirio Díaz Mori 1862. godine, grad se zvao Tlacotalpan de Porfirio Díaz, no ime mu je promijenjeno odmah po ugušenju revolucije. Tijekom Meksičke revolucije, Tlacotalpan je bio sjedište Španjolske vojske, a nakon osamostaljenja Meksika ovdje je osnovana Pomorska škola.
U ranom 20. stoljeću je gospodarstvo grada, koje se temeljilo na riječnoj plovodbi, naglo opalo nakon što je osnovana željeznica na prevlaci.
Zemljovid - Tlacotalpan
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Meksiko
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
MXN | Meksički pezo (Mexican peso) | $ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ES | Španjolski jezik (Spanish language) |